Preosjetljivost – prednost ili mana?

Za neka ljude često primijetimo da su preosjetljivi, a možda smo čak i sami takvi pa onda čujemo od drugih: ”Nemoj dramiti, to uopće nije tako strašno. Jednostavno si preosjetljiv”. Rečeno na ovakav način, visoka osjetljivost zvuči kao nešto negativno, ali kao i obično, sve ima svoju pozitivnu i negativnu stranu. Visoka osjetljivost (High sensitivity) definirana je kao oštra fizička, mentalna i emocionalna reakcija na vanjske i unutarnje podražaje. Klinička psihologinja dr. Elaine Aron koja proučava visoku osjetljivost od 1991. godine navodi niz karakteristika specifičnih za ovakve ljude. Ističe kako preosjetljivi ljudi često pretjerano reagiraju na jarko svjetlo, glasne zvukove i grozničavo okruženje. Oni jednostavno sve proživljavaju na jedan dublji način. Središnji živčani sustav preosjetljivih ljudi podešen je tako da registrira podražaje vrlo niske frekvencije te ih pojačava u mozgu. Često djeluju kao vrlo sramežljive osobe, ali to i nije baš točno. Sramežljivost je stečena osobina, dok je preosjetljivost urođena. Razlog zašto djeluju sramežljivo jest njihov način reagiranja na nove situacije i ljude. Promatrat će sa strane duže vremena kako bi stekli sigurnost da situacija ili ljudi ne predstavljaju opasnost. Puno teže se nose s greškama, duboko ih pogađaju grube riječi, promjene im teško padaju. Često se osjećaju neshvaćenima i kao da se ne uklapaju u postojeće društvo. To i nije daleko od istine ako uzmemo u obzir da visoko osjetljivi ljudi tvore 15-20 % stanovništva. No kako smo rekli, preosjetljivost ima i svoje prednosti. Istančana intuicija, empatija, sposobnost da čuju zvukove koje drugi uopće ne doživljavaju, lako uočavanje detalja samo su neke od vrlina preosjetljivih ljudi. Neki ih čak nazivaju i ”super moći”. Unatoč ovim vrlinama, definitivno nije lako s ovakvim karakteristikama normalno funkcionirati u ovako užurbanom svijetu. Onda nije ni čudno što su skloniji anksioznosti i depresivnim poremećajima. Zbog toga im je često potrebna samoća, mjesto gdje mogu povratiti energiju nakon iscrpljujućeg dana. Nije rijetkost da su preosjetljivi ljudi izuzetno umjetnički nadareni pa im tako glazba, slikanje i sl. predstavljaju ”ispušni ventil”. Iako izbjegavaju gužve i ne osjećaju se ugodno u okruženju većeg broja ljudi, po pravilu preosjetljivi ljudi nisu nužno introverti. Zapravo, veliki broj ekstroverata spada u ovu skupinu. Ono što se savjetuje preosjetljivim ljudima kako bi mogli normalno funkcionirati i biti produktivni jest da kad god su u mogućnosti ograniče vanjske podražaje npr. ugasiti radio dok voze, stišati televizor dok rade, staviti povez oko očiju prije spavanja i sl. Budući da su isto tako osjetljivi na raspoloženja drugih ljudi, potrebno je, koliko je to moguće, izbjegavati ljude koji stalno kukaju te ih previše opterećuju svojim problemima. Visoko osjetljivi ljudi jednostavno trebaju napraviti ”štit” koji će ih braniti od nasrtaja vanjskih podražaja. Za kraj, ako spadate u ovu skupinu, sljedeći put kad vam netko kaže da ste preosjetljivi, shvatite to kao kompliment.

U Mostaru 7. 2. 2020.

K. L.

Izvori:

Elaine Aron, ”The Highly Sensitive Person”, Izvor: https://hsperson.com/ (Stanje: 7. 2. 2020.).

Preston Ni, ”24 Signs of a Highly Sensitive Person”, (5. 11. 2017.), Psychology Today, Izvor:

https://www.psychologytoday.com/us/blog/communication-success/201711/24-signs-highly-sensitive-person (Stanje: 7. 2. 2020.).