Pravila motivacije po Marshallu Rosenbergu
U životu se na prvi pogled čini kako nas mnoge stvari uspješno motiviraju. No dugoročno se pokazuju kontraproduktivnim i zapravo demotivirajućim. Prava motivacija se otkriva onda kada pronađemo svrhu aktivnosti koju radimo, tj. kada shvatimo zašto radimo to što radimo.
Kada naša nastojanja postanu veća od nas samih…
U životu sve ima svoju mjeru, te sve ono što je dobro ako preraste određenu granicu, pretvara se u svoju suprotnost. Tako i naše pretjerane želje, trud, ambicije često proizvedu neželjene, pa čak i katastrofalne posljedice.
Možemo li biti sve što želimo?
“Možeš biti sve što želiš” uobičajena je rečenica motivacijskih govornika kojom žele probuditi vjeru ljudi u sebe same. No želje imaju mimetičku narav, pa često neka želja zapravo i nije naša, nego je plod oponašanja drugih. To sve skupa može biti vrlo opasno, pa bismo stoga naše želje trebali uskladiti s našim realnim sposobnostima, prihvatiti vlastita ograničenja te pronaći individualni put ostvarenja.
Kritika kao prilika za vlastiti razvoj
Kritika nas uvijek pogađa, ali bi joj zato i trebali pristupati konstruktivno, a ne defenzivno. Kada jednom definitivno nadvladamo ljutnju, na dobrom smo putu da nam kritika postane saveznikom.
Preosjetljivost – prednost ili mana?
Visoka osjetljivost predstavlja veliki izazov kako za ljude koji spadaju u tu skupinu tako za one koji ih okružuju. Međutim, ona po sebi ne mora nužno predstavljati opterećenje nego i veliki dar u smislu prisustva nekolicine vrlina koje osoba posjeduje.
Preostaje li išta kad se trud ne isplati?
Krajnja isplativost truda ne mjeri se samo u odnosu na ostvarenje cilja, već i u odnosu truda prema samom sebi.
Izazovi odgoja – poklonjeno vrijeme je ipak najskupocjeniji dar
”Ako želite da vam djeca porastu u dobre ljude, potrošite na njih dvostruko više vremena i upola manje novca.” (Pauline Phillips)
Odraslima logično, djeci neshvatljivo – o problemu dječjeg neshvaćanja koncepta uzroka i posljedice
Švicarski psiholog Jean Piaget koji se posebno zanimao za dječju psihologiju u svojem djelu ”Dječji jezik i mišljenje” ističe kako je mnogim odraslima teško shvatiti djecu jer su zaboravili da logika nema nikakvu ulogu u djetetovu umu.
Koliko smo uistinu važni na društvenim mrežama?
Kako u virtualnom tako i u stvarnom životu nastojimo se prikazati u što boljem svjetlu uvjereni da su sve oči uprte u nas. No, jesmo li stvarno toliko važni koliko mislimo da jesmo?
IZMEĐU OPTIMIZMA I PESIMIZMA: REALNI OPTIMIZAM NEILA NEDLEYA
Pesimizam i optimizam su dvije krajnosti, a iz iskustva znamo da krajnosti nikada nisu u potpunosti dobre. Stoga Neil Nedley koristi pojam ”realni optimizam” kako bi naglasio potrebu ravnoteže između pesimizma i nesmiljenog optimizma.
