JESMO LI STVARNO MENTALNO JAKI ILI SAMO POKUŠAVAMO U TO UVJERITI SEBE I DRUGE?
”Nemoj dozvoliti jeziku da grmi ako ti snaga šapuće.” (Seneka)
Opravdava li cilj sredstvo i logika koja iza toga stoji
Možemo li nepouzdane ishode budućih događaja uzimati kao opravdanje za sadašnje postupke?
VAŽNOST PRVOG DOJMA: Prema čemu procjenjujemo jedni druge nakon samo par trenutaka poznanstva?
Zasigurno ste više puta čuli kako je prvi dojam koji drugi stječu o nama ili mi o njima najvažniji. Neki se možda neće složiti s time, tj. može spadaju u onu grupu ljudi koja smatra da je prvi dojam varljiv i nepouzdan.
RASPOLOŽENJA NAŠA SVAKODNEVNA
Kakva je veza između raspoloženja i našeg dnevnog ritma?
MOGUĆNOST IZBORA – KADA JE VIŠE ZAPRAVO MANJE
Mogućnost izbora uglavnom predstavlja nešto poželjno. Time potvrđujemo da smo slobodna bića jer se možemo slobodno odlučiti za koji od dva ili više ponuđenih izbora ćemo se opredijeliti. Smatramo da je uvijek bolje imati više mogućnosti izbora i ako postoji samo jedan, čini nam se da smo ograničeni, predodređeni pa čak i zarobljeni. No, kad se nađemo u situaciji da možemo birati, shvaćamo da to i nije tako zavidna situacija jer se onda pojavljuje dilema koji je izbor optimalan i kako doći do njega.
PREUZETI ODGOVORNOST ZA VLASTITE OSJEĆAJE
Jesmo li ikada pomislili da smo zapravo sami glavni krivci što se osjećamo povrijeđeno nakon što nam netko uputi negativnu poruku? Zvuči pomalo paradoksalno, ali u tome zapravo i ima ponešto istine.
UTJECAJ RODITELJA NA IZBOR DJETETOVA ZANIMANJA
Kod mnogih današnjih roditelja je popularno stajalište kako njihovu djecu ne treba opterećivati teškim fundamentalnim životnim opcijama tipa vjere, braka, pa i zanimanja; ta odlučit će se već sami kad odrastu.
OVERTHINKING – KAKO SE OSLOBODITI PRETJERANOG RAZMIŠLJANJA?
Overthinking ili u slobodnom prijevodu sa engleskog – pretjerano razmišljanje možemo opisati kao stanje u kojem previše razmišljamo i analiziramo određene situacije, probleme, događaje bilo iz naše prošlosti ili budućnosti, a kao posljedica toga javlja se prevelika zabrinutost, anksioznost, nemir, strah itd. Ono proizlazi uglavnom iz uspoređivanja s drugima i fokusiranja na negativne aspekte određene situacije.
GOVOR TIJELA (III. DIO): ZRCALJENJE
Nastavljamo se baviti djelom ”Velika škola govora tijela” autora Allana i Barbare Pease. U ovome dijelu pažnju ćemo posvetiti prepoznavanju jesu li drugi u određenim situacijama pozitivno ili negativno raspoloženi prema nama i kako mi otkrivamo da nam netko jest, odnosno, i nije baš simpatičan.
GOVOR TIJELA (II. DIO): OSMIJEH
Osmijeh dokazano pozitivno utječe na ljudsko zdravlje, a ljekovito može biti već i gledanje tuđeg nasmiješenog lica. S druge strane, ukoliko smo okruženi namrgođenim i tužnim licima, velika je vjerojatnoća da ćemo se i samo početi loše osjećati.
