O potrebama i željama
Švicarski psiholog Paul Tournier još je 1970.-ih godina odnos između potrebe i želje preveo u jezik marketinga: „…Tehnologija je beskorisna bez reklame…“. Drugim riječima, stvar je beskorisna ako ne može biti željena i to tako željena da je nikada nećemo moći stvarno posjedovati. Samo tako želja dominira nad iskustvom i stvarnošću realne, istinske i racionalne životne potrebe.
O životu
Svijet u kojem se želimo roditi i život koji želimo živjeti ništa od navedenog nemaju jer su savršeni. Gdje god se rodimo, nećemo daleko odmaći od onoga što nas već sada u životu progoni i pritišće. Čekat će nas negdje drugo u drugom svijetu, državi, gradu gdje smo pobjegli od svijeta, života i od sebe. Nitko se ne može roditi negdje drugo. Čak i da može, ne bi time dobio ni savršen svijet ni savršen život…
SREĆA KAO OSTVARENJE PRASTARE ŽELJE
S obzirom na količinu sreće koju donose, prema Sigmundu Freudu čovjeku se najviše isplati ostvarivati one svoje prastare želje iz djetinjstva.
KAKO PREPOZNATI TUĐU BRIGU I LJUBAV?
Čini se kako se cijela problematika ljubavnog života odvija kroz bjesomučnu potragu za onim teško dostupnim „viškom ljubavi”, kao i kroz istovremeno negiranje onog lako dostupnog egzistencijalnog fundamenta iste.
Umalo savršena
Zašto sve mora biti tako teško? Kao da se samo vrti ukrug. A možda naposljetku život i jest to – jedna velika želja koja neprestano mijenja objekt žudnje i rađa misli koje se većinom ne ostvare.
Možemo li biti sve što želimo?
“Možeš biti sve što želiš” uobičajena je rečenica motivacijskih govornika kojom žele probuditi vjeru ljudi u sebe same. No želje imaju mimetičku narav, pa često neka želja zapravo i nije naša, nego je plod oponašanja drugih. To sve skupa može biti vrlo opasno, pa bismo stoga naše želje trebali uskladiti s našim realnim sposobnostima, prihvatiti vlastita ograničenja te pronaći individualni put ostvarenja.
O oproštenju
Oproštenje ima izuzetnu snagu da obnovi čovjekov život i da mu daruje novi početak, ali oproštenje ima i svojih dilema i nedoumica o kojima i kad razmišljamo, ne dopiremo daleko jer ne znamo kako oproštenje postoji kada pređemo granicu fizičke smrti i prijeđemo u onostranost.
O nemati i imati
Nemati privlači čovjeka, ali ga privlači na negativan način jer nemati je neiscrpno, neograničeno, uvijek je moguće nešto nemati. Nemati je uvijek moguće i uvijek i svaki dan postoji nešto što nemamo. Dovoljno je samo kratko razmisliti i o onome što nemamao i uskoro će naš um biti preplavljen bezbrojnim mislima o tome što sve nemamo.
SVE JE MOGUĆE, ALI…
Ljudi počesto za neke stvari odrješito kažu da su moguće ili nemoguće. No, pouzdano bi se moglo reći da je u konačnici (skoro) sve moguće, ali pri tome ostaje veliko pitanje s kojom vjerojatnoćom?