O ÅŸivotu
Svijet u kojem se ÅŸelimo roditi i ÅŸivot koji ÅŸelimo ÅŸivjeti niÅ¡ta od navedenog nemaju jer su savrÅ¡eni. Gdje god se rodimo, neÄemo daleko odmaÄi od onoga Å¡to nas veÄ sada u ÅŸivotu progoni i pritiÅ¡Äe. Äekat Äe nas negdje drugo u drugom svijetu, drÅŸavi, gradu gdje smo pobjegli od svijeta, ÅŸivota i od sebe. Nitko se ne moÅŸe roditi negdje drugo. Äak i da moÅŸe, ne bi time dobio ni savrÅ¡en svijet ni savrÅ¡en ÅŸivotâŠ
O sujetnom
Sujetan je uvijek negdje gore gdje mi obiÄni smrtnici nikada neÄemo doprijeti niti Äemo se ikada domoÄi tih nesluÄenih visina znanja, pameti i intelekta. TaÅ¡tina ga stalno tjera da leti visoko, dok ga arogancija potiÄe da sve druge koji su jednako pametni, mudri i vjeÅ¡ti prezire i odbacuje kao neznalice. TaÅ¡tina i arogancija sujetnom pomaÅŸu izgradnju posebnog svijeta sastavljenog od predrasuda o drugima i laÅŸi o samom sebi.
O destrukciji
Destrukcija je neobjašnjiva pojava kada se koristi kao malj kojim se mrvi savršeno. Kao da je destrukcija potreba kojoj se ne moşemo othrvati u odnosu prema dobrom i savršenom. Razaranje i uništavanje dobrog i savršenog kojega smo sami mukotrpno i strpljivo gradili i izgradili, teško je racionalno objasniti. Destrukcija koja nastaje kao nagon u, koliko toliko, savršenim uvjetima şivota iracionalan je fenomen.
O nemiru
Nemir otkrivanja je neprijatelj ljudskosti i njezinih nedostataka i nesavrÅ¡enosti. IzgraÄen kao mehanizam kontrole i ponaÅ¡anja savrÅ¡enih ljudi, oduzima nam moguÄnost da kao ljudi ponekad osjeÄamo sasvim normalne ljudske slabosti i nedostatke. I nesvjesticu. I napad panike. I umor. I ljutnju. I neraspoloÅŸenost. I toliko toga Å¡to nas Äini ljudima.
O kompleksu
Kompleks moÅŸe biti sredstvo mrÅŸnje prema samom sebi, ali moÅŸe biti sredstvo balansa izmeÄu oholosti i Äovjekovog odnosa prema sebi. Kada kompleks prevagne nad cjelokupnom osobom, gubi se balans i kompleks postaje dominantan naÄin razumijevanja sebe. Dolazi do faze kada se negativnost Å¡iri sama od sebe i Äovjek sebe poniÅŸava i obezvrjeÄuje. U tom samoprijeziru Äesto puÅ¡tamo i druge da sudjeluju.
Äemu teÅŸiti?
Äovjek moÅŸe teÅŸiti bilo Äemu u ÅŸivotu ovisno od njegovih zamisli, planova i ÅŸelja. Razlikujemo se po tome teÅŸimo li odreÄenom savrÅ¡enstvu ili zadovoljstvu. Treba znati da to dvoje nije isto. Iz ovih razliÄitih teÅŸnji ponekad proizlazi ona Äudna pojava ljudi koji imaju puno, ali su nezadovoljni i onih koji imaju manje, ali su zadovoljni.
O savršenstvu
Å to Äe nam savrÅ¡eno? ZaÅ¡to traÅŸimo savrÅ¡eno? ZaÅ¡to nas nesavrÅ¡eno ne usreÄuje? ProsjeÄne stvari ne volimo uvijek. KoriÅ¡tene su. Zbog njih se neÄemo razoÄarati. Ne smetaju nam njihovi nedostatci. Ogrebotine. Svako savrÅ¡enstvo jednom Äe postati koriÅ¡teno. ProsjeÄno. Zato volimo nove stvari. Neotvorene. Netaknute. TraÅŸimo savrÅ¡enstvo. Mislimo da su savrÅ¡ene. Ili nas podsjeÄaju na savrÅ¡enstvo.
O NADI
Nada je stav pred neizbjeÅŸnom ÅŸivotnom tragedijom, ondje gdje se viÅ¡e ljudski gledano niÅ¡ta ne moÅŸe uÄiniti i ondje gdje se pokuÅ¡alo uÄiniti neÅ¡to nadljudsko, ali bez uspjeha.
