KAKO ODGAJATI DJECU ZA SAMOSTALNOST?
Samostalnosti nema bez odgovornosti i radnih a navika, a sve troje se uči od najranije dobi…
ZNAKOVI I PUTOVI DO SAMOPOUZDANJA
Slikovito rečeno, osobe niskog samopouzdanja obično smatraju da su toliko snažne da nikome ne dopuštaju ni pera da im odbije, dok osobe visokog samopouzdanja smatraju da su toliko snažne da im se apsolutno ništa loše neće dogoditi čak ukoliko im usput netko odbije i poneko pero. Ta što je struktura slabija, to se o njoj više treba brinuti.
Izazovi odgoja – poklonjeno vrijeme je ipak najskupocjeniji dar
”Ako želite da vam djeca porastu u dobre ljude, potrošite na njih dvostruko više vremena i upola manje novca.” (Pauline Phillips)
UTJECAJ RODITELJA NA IZBOR DJETETOVA ZANIMANJA
Kod mnogih današnjih roditelja je popularno stajalište kako njihovu djecu ne treba opterećivati teškim fundamentalnim životnim opcijama tipa vjere, braka, pa i zanimanja; ta odlučit će se već sami kad odrastu.
KAKO SE NOSITI S TOKSIČNIM RODITELJIMA?
Na toksičnog roditelja je vrlo teško utjecati, ali zato njegovu djetetu ostaje prilika i mogućnost da u odrasloj dobi pozitivno utječe samo na sebe.
NAJVAŽNIJA STVAR OBITELJSKOG ODGOJA PO ANNI FREUD
Anna Freud (1895.-1982.) je bila austrijsko-britanska psihoanalitičarka, i uz Melaniu Klein ju se smatra utemeljiteljicom dječje psihologije. Izvorno se školovala za učiteljicu, ali zbog slabog zdravlja je već vrlo rano odustala od posla u školi te je počela asistirati svome slavnome ocu Sigmundu, čije će djelo tako nastaviti razvijati i nakon njegove smrti (+1939.).
Kako sebi odgojiti kriminalca?
„Pustite ga na miru, još je dijete“. Na ovakav odgojni pristup jednom je prilikom svoj osvrt pokušala dati teksaška policija. U poprilično čudnoj izjavi za javnost izrecitirali su deset savjeta za što vam je činiti „Ako želite da vam dijete postane kriminalac“.
MOŽEMO BOLJE
Stalno nam ponavljaju: „Mislite pozitivno!“ No, pitanje je: kako, zašto, koliko i napose zbog čega?
KROZ ISPRAVAN ODGOJ PREMA AFEKTIVNOJ ZRELOSTI
Nedavna istraživanja su pokazala da se 47% brakova raspada zbog nerazumnog ponašanja, a tek svaki 5-6 zbog preljuba. Međutim to nije sve. Slične obrasce nerazumnog ponašanja danas pronalazimo i u onome što se uobičajeno dovodi u vezu s pojmom loših radnih navika. Također, nedavna istraživanja Vrhbosanske nadbiskupije pokazala su da se nerazumno ponašanje pokazuje velikom preprekom i u ostvarenju boljih međuljudskih odnosa. Konkretno, tu se radi o onom problemu „da je uvijek onaj drugi najveći problem“, dok kritičar uvjereno misli za sebe da je nepogrješiv.
