STRAH GOSPODNJI
Mnogo veći i uzvišeniji pojam od čovjekovih rudimentarnih strahova od Božje kazne…
Historija Boga
U ovom tekstu ćemo pokušati na sažet način predstaviti inače poprilično opsežno djelo engleske autorice Karen Armstrong iz 2003.: „Historija Boga”. U maniri komparativne religije autorica poduzima poprilično ambiciozan korak nastojeći sagledati ukratko cjelokupnu povijest čovjekovog pitanja o Bogu.
VJERUJEMO LI U TO DA VJERUJEMO?
Vjera ukoliko jest stvarno vjera, teško ju je promišljati i živjeti izvan konteksta nade, strpljivosti i postojanosti…
SAN P. BERNHARDA HÄRINGA O PAPI IVANU XXIV.
Na današnji dan prije 20 godina umro je obnovitelj moralne teologije njemački redemptorist p. Bernhard Häring (Böttingen, 10. studenog 1912. – Gars am Inn, 3. srpnja 1998.). Povodom ove obljetnice donosimo prijevod jednog njegovog teksta u obliku pisma o njegovoj viziji Crkve. Bio je to hrabar i pobožan čovjek, a njegov doprinos primijetio je i papa Franjo kazavši da je “p. Häring bio prvi koji je započeo tražiti novi put za procvat moralne teologije”.
MILOST VS. ZASLUGA
Milost je vrlo važan teološki pojam. Da bi nešto bilo milost potrebna su dva uvjeta: da bude nezasluženo od strane onoga kome se iskazuje milost, te da bude neuvjetovano kod onoga koji iskazuje tu milost. Na primjer, ukoliko vas lopov sa uperenim pištoljem ljubazno zamoli da mu date sve pare što imate uza se, tu se svakako ne može govoriti o milosti, nego o pljački, jer ne da ste u ovom slučaju samo uvjetovani, nego ste čak uvjetovani golim životom.
O ljubavi, Bogu i smrti (II. Dio) – Uvijek nam se prisjetiti da je ljubav zapravo dobra stvar
Ljubav je od Boga, ljubav je za Boga, ljubav ide prema Bogu – dobro se prisjetiti…
Elementarna metodologija molitve: prispodoba o farizeju i cariniku
Na svijetu postoje samo dvije vrste ljudi: jedni su farizeji, a drugi su grešnici. I farizeji su također grešnici, s tim da to ne shvaćaju.
Rekvijem za mudrog lopova: Predstavlja li kraj društvene hipokrizije neminovni početak društvene apokalipse?
Mudri lopov je znao kako se u društvu ne smije dogoditi da svi postanu lopovi, jer u tom slučaju ne samo da bi propalo društvo nego bi bio ugrožen i sam lopovluk.
Čovjek koji se sjećao budućnosti: O eshatološkom utemeljenju moralnoga reda
Ideali po sebi nikada ne pripadaju aktualnom vremenu, niti aktualnom svijetu. Oni stižu ili iz budućnosti ili sa samog kraja povijesti. Zbog toga jedan vjerodostojan moralni sustav uvijek i mora biti idealističan. On mora izazivati čovjeka, uznemiravati ga, pa ako treba i nervirati ga. To je jedini put da se krene naprijed!