IZMEĐU PREVENCIJE I PROMOCIJE
Kako ostvariti životne ciljeve, a ne izgubiti samoga sebe; kako ne izgubiti sebe, a ne zanemariti ni životne ciljeve?
G. Jung smatrao je da sve što je otprilike normalno u prvoj polovici života, u drugoj više nije. Pod tim je očito smatrao ono što se u novijoj psihologiji krije iza pojmova „ciljeva usmjerenih na promociju“, te „ciljeva usmjerenih na prevenciju“.
– Prvi se više tiču mladenaštva, drugi više zrele dobi.
– Prvi igraju na pobjedu, a drugi prvenstveno na to da ne izgube.
– Prvi nastoje iskoristiti ponuđene prilike, dok drugi pokušavaju očuvati postojeće stanje i eventualno nadoknaditi izgubljeno.
– Prvi ovise o izvanjskim poticajima, priznanjima i pohvalama, dok oni drugi prvenstveno računaju na vlastitu stabilnost i sigurnost. Stoga uz „promocijske ciljeve“ obično ide i više životnoga poleta i razigranog entuzijazma, koje – međutim – u stopu prate i ona povremena neugodna životna razočarenja te pomanjkanje osjećaja vrijednosti i smisla. S druge strane, „ciljeve orijentirane na prevenciju“ više prati onaj jedan snažan osjećaj vlastitog identiteta koji se ne da tako lako destabilizirati.
Već smo rekli kako se „ciljevi orijentirani na promociju“ više tiču čovjekovog mladenaštva, dok se oni drugi prvenstveno odnose na zreliju dob. No važno je spomenuti da to nije uvijek nužno i dosljedno tako. Neki ljudi se cijeli život više vode onim prvima, kao i neki drugi onim drugima. U svakom slučaju, jedan od fokusa uvijek nosi prevagu. Ali tu ujedno leži i glavni problem vezan za cijelu ovu priču. Prema američkoj psihologinji Heidi G. Halvorson nama su stalno potrebna oba ova fokusa. U tom smislu ona se koristi slikom automobila. Ako nas ovaj vodi na atraktivna mjesta, onda mislimo u smjeru promocije. No ako ovaj posjeduje sigurnosni pojas kao i ostale sustave aktivne i pasivne zaštite, onda mislimo u smjeru prevencije. Ili opet – pasta za zube. Ako nam ova nabacuje blistav osmijeh, to je promocija. Ali ako čuva naše zubi od karijesa i desni od gingivitisa, to je onda kudikamo prevencija.
Vezano više za posao i međuljudske odnose, ciljevi usmjereni na promociju su općenito bolji pokretači i motivatori. Ali ako pri tome ne bude i onog drugog fokusa vezanog za prevenciju, lako se dogodi da čovjek upadne u onu shemu: „Puno započeo, i malo toga dovršio“. Pitanje je zašto? Pa reklo bi se upravo zato jer se čovjek orijentiran na promociju panično boji onoga da ne iskoristi sve moguće dostupne prilike, te se tako na kraju često dogodi da ne iskoristi niti jednu kako treba. S druge strane, tipovi orijentirani na prevenciju su kudikamo temeljitiji u svojim poslovima i međuljudskim odnosima, s tim da i njima ipak nerijetko zatreba ponešto i od onog avanturističkog samo-promocijskog duha. Jer kako su sumnjičavi prema svim izvanjskim poticajima, tako često ama baš nikako ne koriste dobre prilike koje im život pruža.
Vezano više za komunikaciju, naznačeni fokusi itekako utječu na načine na koji pojedini ljudi razumiju stvarnost koja ih okružuje, kao i sam vlastiti život. Recimo, govoriti mladom čovjeku željnom priznanja, uspjeha i ostvarenja da malo stane na loptu radi vlastitog mira i stabilnosti može u tom smislu po sebi biti poprilično uzaludno, jer vidimo, on jednostavno još nije došao u tu dob da bi mu oni, prema prevenciji usmjereni ciljevi, išta značili. Stoga ako bi ga i htjeli ponešto dobronamjerno smiriti i obuzdati, onda bi mu to izgledno trebalo opet servirati na način nekakvog cilja usmjerenog prema vlastitoj promociji: „Zamisli da ti budeš taj čovjek koji će mladim ljudima poput tebe pomoći da izbjegnu sva ta ružna životna razočarenja i neuspjehe“!? Slično tomu, ako i onog drugog, samo-preventivnog lika, pokušavamo potaći da se prihvati neke dobre izvanjske prilike, izgledno ćemo to morati učiniti na način koji će podilaziti njegovoj dominantnoj želji za mirom i sigurnošću. No najvažnije je to da pri tome nikome od njih ništa nećemo lagati, jer kako smo već vidjeli, kao što istinske promocije nema bez prevencije, tako ni same prevencije nema bez ponešto i od one promocije.
U svakom slučaju, životna dinamika je takva da nakon puno sumanute ofenzive obično nastupi vrijeme posvemašnje defenzive. A stvarnost nalaže kako je za jedan smisleni život svo vrijeme potrebno ovo oboje.
U Sarajevu 9. II. 2021.
M. B.
Izvori:
– Heidi Grant HALVORSON, E. Tory HIGGINS, Focus: Use Different Ways of Seeing the World for Success and Influence, Plume, 2013.
– Heidi Grant HALVORSON, Are You Promotion or Prevention-Focused? (7. III. 2013.), Psychology Today, https://www.psychologytoday.com/intl/blog/the-science-success/201303/are-you-promotion-or-prevention-focused (Stanje: 9. II. 2021.).
– Matthew SEDACCA, How Aging Shapes Narrative Identity (23. VIII. 2019.), Nautilus, https://nautil.us/blog/how-aging-shapes-narrative-identity?campaign_id=33&emc=edit_sl_20210208&instance_id=26827&nl=smarter-living®i_id=99065266&segment_id=51213&te=1&user_id=0c64c71191870676a861cbb6976bcb4f (Stanje: 9. II. 2021.).
Izvor (foto): 123rf.com; Copyright: Chakri Wachiprasri